Kad složeni sustav za regulaciju krvnoga tlaka ne funkcionira kako treba, može izazvati preveliki porast tlaka u arterijama. Povišeni tlak u arterijama koji traje dulje vrijeme nazivamo visokim krvnim tlakom.
Medicinski naziv za ovo stanje jest hipertenija, što označuje visoku napetost u arterijama. Hipertenzija se ne odnosi na živčanu napetost, kako mnogi misle. Možete biti mirna i opuštena osoba, a ipak imate visok tlak.
Tlak se smatra visokim ako je sistolički tlak neprestano 140 mm Hg ili viši, a dijastolički tlak - tlak između otkucaja srca - bolji pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih s povišenim tlakom nego što je to sistolički tlak - tlak kad se srce steže. Međutim, to više nije ozbiljniji znak upozorenja na oguće zdravstvene rizike, osobito u starijih osoba. Za ljude u toj dobnoj skupini, kontroliranje sistoličkog tlaka bitno pridonosi zdravstvenom poboljšanju.
Postoje dva stupnja visokog tlaka u odnosu na izraženo povećanje. Obično se jednostavno nazivaju prvi i drugi stupanj. Riječi blag i umjeren više se ne rabe za definiranje razine visokog tlaka kako bi se izbjegla mogućnost krivnog shvaćanja kako blagi ili umjereni visoki tlak nisu opasni.
Visoki tlak najčešće se razvija postupno. U većini slučajeva, ljudi imaju normalan tlak koji s vremenom postaje predhipertenzija koja se može razviti u hipertenziju 1. stupnja, manji broj ima 2. stupnja.
Ako se ne liječi, visoki tlak, visoki tlak može oštetiti tjelesne organe i tkiva. Što je viši stupanj visokog tlaka i što se dulje ne liječi, tim je veći rizik razvoja štetnih posljedica. Međutim, čak i visoki tlak 1. stupnja može biti štetan ako potraje nekoliko mjeseci ili godina. Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima kao što su primjerice dijabetes, pretilost il ipušenje, rizik od štetnih posljedica visokoga tlaka još je veći.
Usput, prema starom uvriježenom mišljenju smatralo se da idealan sistolički tlak iznosi 100 plus broj godina starosti. To nije točno.
Prema tom pravilu dob vas može prevariti i navesti da mislite kako je visok tlak 1. ili čak 2. stupnja - normalan.
Medicinski naziv za ovo stanje jest hipertenija, što označuje visoku napetost u arterijama. Hipertenzija se ne odnosi na živčanu napetost, kako mnogi misle. Možete biti mirna i opuštena osoba, a ipak imate visok tlak.
Tlak se smatra visokim ako je sistolički tlak neprestano 140 mm Hg ili viši, a dijastolički tlak - tlak između otkucaja srca - bolji pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih s povišenim tlakom nego što je to sistolički tlak - tlak kad se srce steže. Međutim, to više nije ozbiljniji znak upozorenja na oguće zdravstvene rizike, osobito u starijih osoba. Za ljude u toj dobnoj skupini, kontroliranje sistoličkog tlaka bitno pridonosi zdravstvenom poboljšanju.
Postoje dva stupnja visokog tlaka u odnosu na izraženo povećanje. Obično se jednostavno nazivaju prvi i drugi stupanj. Riječi blag i umjeren više se ne rabe za definiranje razine visokog tlaka kako bi se izbjegla mogućnost krivnog shvaćanja kako blagi ili umjereni visoki tlak nisu opasni.
Visoki tlak najčešće se razvija postupno. U većini slučajeva, ljudi imaju normalan tlak koji s vremenom postaje predhipertenzija koja se može razviti u hipertenziju 1. stupnja, manji broj ima 2. stupnja.
Ako se ne liječi, visoki tlak, visoki tlak može oštetiti tjelesne organe i tkiva. Što je viši stupanj visokog tlaka i što se dulje ne liječi, tim je veći rizik razvoja štetnih posljedica. Međutim, čak i visoki tlak 1. stupnja može biti štetan ako potraje nekoliko mjeseci ili godina. Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima kao što su primjerice dijabetes, pretilost il ipušenje, rizik od štetnih posljedica visokoga tlaka još je veći.
Usput, prema starom uvriježenom mišljenju smatralo se da idealan sistolički tlak iznosi 100 plus broj godina starosti. To nije točno.
Prema tom pravilu dob vas može prevariti i navesti da mislite kako je visok tlak 1. ili čak 2. stupnja - normalan.
